petak, 12. srpnja 2013.

Kukuruzna svila je pouzdan prirodan saveznik za zdravlje

Ovom prilikom vam donosimo recept za pripremu prirodnog čaja od ljekovite kukuruzne svile.


U jednu šalicu vruće vode stavite žlicu kukuruzne svile. Ostavite da odstoji 5-10 minuta. Tijekom dana popijte najmanje pet šalica u jednakim razmacima od po nekoliko sati.

Čaj nema štetnih djelovanja, tako da se može koristiti u dužem vremenskom periodu. Vrlo je pouzdan za sigurno i bezopasno sredstvo za mršavljenje.



Svakako ga valja isprobati. 

Eterično ulje gorke naranče tjera zimsku depresiju i mrakove

Kažu da je početak siječnja najdepresivnije vrijeme u godini. Zbroje se računi, novogodišnje i božićno slavlje ostane tek u sjećanju, pritisnu brige, a zbog povećana lučenja melatonina često se baš u siječnju javi bezvoljnost poznatija kao zimska depresija ili zimski blues.


Poznato je kako citrusna eterična ulja mogu uspješno odagnati osjećaj zimske bezvoljnosti. Već smo spominjali važnost kvalitete eteričnih ulja i navodili primjere kako prepoznati eterično ulje aroma-terapijske kvalitete i kako u svijetu kliničke aromaterapije ne znači baš ništa reći: "To ti je ulje naranče", jer takva tvrdnja povlači sljedeća pitanja. Koje naranče - gorke ili slatke? Kako je uzgojena ta naranča - na konvencionalan način uz upotrebu pesticida ili ekološki? Na koji je način dobiveno eterično ulje - destilacijom ili tiještenjem?

Gorka naranča je upravo zato odličan primjer koliko se sastavom različitih eteričnih ulja može dobiti od jedne biljke ako se eterično ulje proizvodi različitim postupcima (tiještenje ili destilacija) i od različitih vrsta biljne droge (plod, list ili cvijet). Tako se hladnim tiještenjem kore gorke naranče dobije eterično ulje koje djeluje stimulativno na probavu i smirujuće kod anksioznih stanja. Petit grain je eterično ulje dobiveno parnom destilacijom listova gorke naranče, bogato esterima, koji djeluju kao spazmolitik kod grčeva mišića, ali i balansirajuće na emocije. Destilacijom cvjetova gorke naranče izolira se neroli - jedno od najcjenjenijih i skupljih eteričnih ulja koje se, zahvaljujući svojem izuzetnom cvjetnom mirisu, mnogo koristi u industriji parfema i kozmetike.

Neroli djeluje na depresivna i anksiozna stanja, te vraća ravnotežu preopterećenoj psihi.

I prije smo pisali o eteričnim uljima:

Sve o eteričnim uljima

Prehranom protiv povišenog kolesterola

Nema smisla poricati činjenicu da je zdrava prehrana prva linija obrane kada je u pitanju kolesterol. Ove namirnice trebali biste smanjiti u svojoj prehrani ili čak potpuno eliminirati ukoliko vam je dijagnosticiran povišen kolesterol.


Proizvodi od punomasnog mlijeka u tom slučaju nisu dobri

S proizvoda poput sladoleda ili punomasnog sira prebacite se na dijetne jogurte ili na manje bogate mozzarella sireve.

Izbjegavajte prerađene mesne proizvode

Kobasice, salame, hrenovke i slični proizvodi loše će utjecati na razinu kolesterola, kad ih kupujete tražite one s manje masnoća poput pilećih hrenovki i kobasica.

Pomfrit treba izbjegavati

Kaže se da je pomfrit pravi ubojica. Ne postoji gotovo ništa gore što možete učiniti za povišeni kolesterol od naručiti veliku porciju pomfrita.

Tropska ulja

Kokosovo ulje, avokadovo i sl. Iako razina lošeg kolesterola u njima varira pokušajte ih zamijeniti uljima koja sadrže zdravije masnoće poput maslinovog.

Kolači

Kolači, posebno tvornički upakirana slatka peciva i kolači.


Ali postoje i namirnice koje će vam pomoći u borbi protiv povišenog kolesterola. Ovo su neke od njih, pa ih ukomponirajte u svoju prehranu.


Bademi su dobri

Samo četvrtina šalice badema dnevno može sniziti razinu kolesterola za oko 4,4 posto, tvrde znanstvenici. I ostali orašasti plodovi su dobri, ali bademi predvode, naravno ne oni prženi na ulju, nego neprerađeni.

Zobena kaša za dobar kolesterol

Instant pakiranja u vrećicama jednako su dobra koliko i tradicionalna zobena kaša. Poseban učinak ćete postići ukoliko kaši dodate neko šumsko voće.

Morski plodovi neće štetiti krvnim sudovima

Riba bogata Omega-3 masnim kiselinama spada u skupinu namirnica poznatih po „dobrim“ masnoćama, a posebno riba poput lososa i tunjevine.






Crveno vino

Čaša kvalitetnog crvenog vina može vam pomoći sniziti kolesterol i u borbi protiv ostalih srčanih oboljenja.

Soja

Sojin grah i općenito proizvodi od soje pomažu smanjiti kolesterol.

Najzdravije namirnice za veliko čišćenje organizma

U većinu religija utkana je i tradicija posta, odnosno čišćenje organizma. Čak je i Hipokrat detoksikaciju preporučivao za poboljšanje zdravlja, a Platon je tražio da njegovi učenici mjesec dana čiste tijelo, a tako i duh prije nego što bi se primili znanosti. Detoksikaciju danas odabiremo kada se osjećamo umorno i iscrpljeno, najčešće nakon zime, koja je i tijelo iscrpila manjkom svježeg i domaćeg voća i povrća. U procesu detoksikacije najvažniju ulogu imaju jetra, debelo crijevo i bubrezi. Zato je tijekom detoksikacije, da bismo što manje dodatno opteretili jetru, važno izbjegavati alkohol, nikotin, kofein, umjetne boje i aditive te stres.


Ako jetri ne osigurate potrebne sastojke za uspješnu detoksikaciju, ona neće imati drugog izbora nego da štetne tvari vrati u krvotok. U prehranu je potrebno maksimalno uvesti voće i povrće (svježe), piletinu, puretinu, ribu, mahunarke, orašaste plodove i biljne čajeve. Preporučuje se dobro žvakati hranu i piti oko dvije litre tekućine na dan. Na jelovnik je potrebno što češće ubacivati zeleno povrće (brokula, kelj, špinat) jer je bogato vitaminima i mineralima, poboljšava imunitet, čisti organizam od toksina i uza sve to sadrži jako malo kalorija. Integralne žitarice i mahunarke su odličan izvor antioksidansa, vitamina, minerala, proteina i dijetalnih vlakana. Poželjno je u prehranu uključiti divlju ili smeđu rižu, kruh od integralnog brašna, kus-kus, bulgur, heljdu, integralnu tjesteninu, različite vrste graha, leću, slanutak.

Limun je odlična namirnica za konzumiranje tijekom čišćenja

Među top namirnicama za detoksikaciju su svi agrumi, no limun je možda idealan jer jako brzo pomaže u izbacivanju toksina iz organizma. Započnite dan s čašom tople vode, u koju ste istisnuli polovicu limuna. Odmah ćete se osjećati bolje, a nakon nekog vremena primijetit ćete da imate više energije i gubite kilograme.




Kurkuma

Čistač organizma je i kurkuma, začin kojem Indijci pripisuju čudotvorna svojstva. Aktivni ljekoviti sastojak u kurkumi je kurkumin. Ima antiupalna svojstva, a potvrđen je blagotvoran učinak kurkume kod mnogih tegoba, od raka do Alzheimerove bolesti. U ajurvedskoj medicini je od davnina poznata kao biljka koja jača i njeguje organizam. Koristi se i u snižavanju kolesterola i šećera, sprečava grušanje krvi, žgaravicu i štiti jetru od štetnih tvari. Smatra se jednim od najjačih prirodnih antibiotika. Osim za unutarnje probleme, kurkuma je odlična i za liječenje gotovo svih kožnih problema.

Brokula će vam pomoći u detoksikaciji

Gotovo čarobno djelovanje ima i obična brokula. Izvrstan je izvor vitamina C i A te folne kiseline i željeza. Vrlo je važan izvor antioksidansa, posebno fitokemikalija - sulforafana, beta-karotena, kvercetina, glutationa i luteina. Također je jedan od najbogatijih izvora minerala kroma, koji utječe na osjetljivost inzulina i pomaže u normalizaciji razine šećera u krvi. Osobe koje jedu mnogo brokule rjeđe obolijevaju od bolesti srca i malignih bolesti probavnog sustava. Španjolski znanstvenici nedavno su dokazali da je brokulu najbolje pripremati kuhajući je na pari jer tada izgubi samo 11 posto f lavonoida, a u mikrovalnoj izgubi sve. Flavonoidi su, dokazano, zaslužni za prevenciju niza malignih oboljenja jer djeluju kao čistači organizma.

Čaj od maslačka

Za maslačak se kaže da krijepi organizam poslije zime. U narodnoj medicini koriste se korijen, listovi, cvjetovi i cijela biljka s korijenom. Ljekovitost maslačka je višestruka. Stimulira apetit i regulira metabolizam masti u organizmu. Poželjno je da se koristi salata od listova maslačka, ali samo prije cvjetanja biljke. Kao i sve druge gorke ljekovite biljke, maslačak, a posebno njegov korijen, povoljno utječe na poboljšanje probave i izbacivanje toksina. Blagotvorno djeluje i u slučajevima upala žučne vrećice i kamena u žučnoj vrećici te smanjena izlučivanja mokraće. Čaj od maslačka priprema se od dvije žlice osušenih listova, cvjetova i sitno sasjeckana korijena maslačka. Smjesu preliti šalicom ključale vode, poklopiti i poslije dvadesetak minuta procijediti i zasladiti žlicom meda. Piju se dvije do tri šalice čaja na dan.

Bijeli čaj

Izrazito je dobro u život uvesti i bijeli čaj, koji u tradicionalnoj kineskoj medicini slovi kao čarobni sastojak eliksira mladosti. Izuzetno je rijedak jer se bere samo nekoliko dana u godini, a za proizvodnju se uzimaju samo najmlađi listići koji zadržavaju najviše polifenola (jak antioksidans). Smatra se nefermentiranim čajem zbog toga što se samo 2% fermentira za vrijeme sušenja te tako zadržava više polifenola katehina (koji se nalazi u svježim listovima biljke) nego zeleni čaj. Ima i 25% manje kofeina od zelenog čaja. Pije se preventivno jer jača imunološki sustav, a vjeruje se da pomaže i kod oboljelih od karcinoma. Za razliku od zelenog, bijeli čaj u okusu nema trpkosti. Zanimljivo je da šalica bijelog čaja vrijedi kao 12 čaša iscijeđenog soka od naranče.

četvrtak, 11. srpnja 2013.

10 savjeta da ustrajete u dijeti

Jeste li znali da dobro isplanirani ciljevi u gubitku kilograma mogu činiti razliku između uspjeha i ponovnog odustajanja od plana da se dovedete u razumne okvire?





Pokušajmo si ove godine postaviti realnije ciljeve primjenjujući ove savjete:




1.            Postavite osobne ciljeve. Uzmite u obzir zdravlje, kondiciju, vrijeme koje imate i prema tome odredite očekivanja.

2.            Težite realnom gubitku kilograma. Zdrav gubitak kilograma dolazi polako i kontinuirano. To je mršavljenje od 0.5-1 kg tjedno što znači da morate potrošiti 500-1000 kcal dnevno više nego što unesete. Za početak, postavite za cilj gubitak 10% tjelesne mase.

3.            Koncentrirajte se na proces. Umjesto da vam cilj bude težiti 50 kg, postavite ciljeve koji će vas dovesti do željenog izgleda i forme kao što su redovito vježbanje ili redovit doručak. To su ciljevi kojima ćete mijenjati način života i održati se u formi kad do nje dođete.

4.            Mislite kratkoročno i dugoročno. Kratkoročni ciljevi će vas dovesti do dugoročnih sigurno i polako.

5.            Zapišite sve. Razradite detalje: Kako uklopiti šetnju u raspored. Kako izbjegavati pekarnice. Kad krenete, pratite napredak da vidite stižete li ciljeve.

6.            Odaberite datum. Vrijeme je ključno za mršavljenje i često je razlika između uspjeha i neuspjeha. Odredite datum početka i ne odustajte.

7.            Počnite polako. Mali koraci će vas dovesti do velikog uspjeha, a veliki cilj s nerazrađenim planom dovest će vas do ponovnog odustajanja. Sve aktivnosti s kojima krenete preintenzivno brzo će vam postati neugodne i odustat ćete.

8.            Planirajte krize. Svi koji su i pokušali promijeniti navike posustajali su i padali na putu do cilja upravo na kamenu spoticanja. Pokušajte unaprijed identificirati svoj kamen spoticanja (npr. tulumi, rođendani) i smisliti kako ćete ga zaobići ili se barem brzo vratiti na put.

9.            Vrednujte napredak. Svaki tjedan pregledajte ciljeve i ocijenite jeste li ih dostigli. Što ste napravili dobro i gdje niste briljirali? Napravite plan za taj dan i sljedeći tjedan i dajte sve od sebe. Vodite dnevnik.

10.          Po potrebi prilagodite ciljeve. Budite spremni mijenjati ciljeve prema konačnom planu. Ako konstantno trebate smanjivati ciljeve, vjerojatno ste ih previsoko postavili na početku i trebate se vratiti na savjet broj 1.

Savjeti za sigurno i zdravo mršavljenje

Sigurno vam se dogodilo da ste čvrsto odlučili skinuti kilograme, ali je napredak na putu prema vitkom i zdravom tijelu izostao. Umorni, razočarani i spremni na odustajanje zaključili ste kako na vas ni jedna dijeta ne djeluje.


Nemojte još odustati! Donosimo vam neke od najboljih namirnica koje će probuditi vašu jetru i potaknuti je na sagorijevanje više masnoće što će ubrzati mršavljenje, a usput će biti korisno i za cjelokupno zdravlje. Ovu ukusnu hranu koja topi masnoće nije teško uvrstiti u jelovnik te napraviti ukusna i lagana jela - pada nam na pamet curry od piletine s kurkumom, kukuruzne tortille punjene grahom i začinjene kajenskim paprom, juha od graška...

Zeleno lisnato povrće

Osim što je krcato nutrijentima, antioksidansima i korisnim fitokemikalijama, smanjuje osjećaj gladi i štiti vas od karcinoma, srčanih bolesti, katarakte i demencije. Zato pripremite salatu, smiksajte zeleni kašasti sok, skuhajte blitvu, špinat ili brokulu te uživajte u jelu znajući da vam čini dobro.

Leguminoze

U tu skupinu ubrajamo grah, leću, grašak itd. Najbolji su izvor vlakana koja će smanjiti razinu šećera u krvi i držati probavu pod kontrolom. Imaju visok sadržaj kalija, koji smanjuje rizik od dehidracije, hipertenzije i moždanog udara. Samo ih ne zaboravite namočiti u vodi s malo limunova soka ili jabučnog octa dan prije pripreme.

Luk i češnjak

Ova ubojita kombinacija je bogata fitokemikalijama koje će pokidati masne zalihe u vašem tijelu, a usput vas riješiti virusa, bakterija i gljivica. Uz to, smanjit će i razinu kolesterola te rizik od srčanih bolesti.

Kurkuma

Ovaj začin podrijetlom iz Indije bogati je izvor beta-karotena u prirodi. Beta-karoten kurkumin štiti jetru od slobodnih radikala i smanjuje nakupljanje masti u jetrenim stanicama. Dodajte i ovaj ukusan začin pokojem jelu.

Cimet

Istraživanja su pokazala da se šećer iz hrane probavlja do dvadeset puta bolje ako u nju dodamo 1/4 -1 žličicu cimeta. Možete u svoje pahuljice dodati cimeta ili prije obroka pomiješati pola žličice cimeta i pola žličice meda te se zasladiti.

Laneno ulje ili sjemenke lana

Ove korisne sjemenke i ulje privlače na sebe toksine topljive u mastima i pomažu da se oni izbace iz tijela. Uz toksine, polako odlaze i masti, a kako su lanene sjemenke pune sluzi, pomažu i u drenaži naših crijeva.

Kajenski papar ili čili

Ljute papričice učinkovito smanjuju rizik od pretjerane količine inzulina u krvi koji dovodi do pohrane masti tako što ubrzava metabolizam i smanjuje razinu šećera u krvi. Nemojte se bojati začiniti svoje jelo, a i dan možete započeti čašom tople vode u koju ste iscijedili pola limuna i dodali pola žličice kajenskog papra.

Svježe jabuke najbolje je jesti bez obrada

Svježe jabuke sadrže velik postotak vode, u kojoj su otopljeni hranjivi sastojci. Prolazi kroz želudac u roku 15-20 minuta od konzumacije, pa se sve brzo resorbira.


Ljudi s divertikulozom ili drugim upalnim bolestima crijeva trebali bi izbjegavati svježu koru jabuke.

Mogu je jesti prokuhanu ili svježu oguljenu ako nije tretirana kemikalijama.

Jabučni ocat koristi i kod skidanja viška kilograma

Nastaje vrenjem jabuka ili prevrelog jabučnog soka. Sadrži puno kalija, koji na sebe veže i ostale korisne mineralne sastojke kao što su fosfor, magnezij, kalcij, sumpor, željezo, fluor, a u manjoj mjeri i druge minerale.


Konzumira se u raznim kombinacijama, najčešće s medom i vodom.

Jabučni ocat odličan je pomoćnik u skidanju suvišnih kilograma jer topi masnoće u tijelu.

srijeda, 10. srpnja 2013.

Jabuka - Riznica vitamina

Jabuka je vrlo bogata različitim vitaminima i predstavlja odličan izbor za zdrav međuobrok jer nudi energiju i zdravlje bez štetnih sastojaka.


Jabuka je dobar izvor energije i vitamina. Sadrži puno vode, ugljikohidrata, proteina i vlakana te nešto malo masti.

Od vitamina treba istaknuti A, B1, B2, nijacin i C, a od minerala je najbogatija kalijem i fosforom. Sadrži i malo željeza te kalcija. Neke vrste reskih ili kiselih jabuka, poput idareda ili Granny Smitha, ne odgovaraju ljudima koji imaju problema sa želucem. Za njih također vrijedi uputa da im je za konzumaciju bolji odabir kuhana nego svježa jabuka. Ipak, danas većinu voćki tretiraju pesticidima, pa se preporučuje guljenje kore iako su u njoj najbolji sastojci.

Ako baš želite pojesti i koru jabuke, tada je preporučljivo jabuke kupovati na eko farmi.

Zdravlje u jabuci

Stotine vrsta jabuka se na jelovniku može pronaći tijekom cijele godine jer se odlično skladišti i pritom ne gubi na hranjivoj vrijednosti.


Postoje stotine kultiviranih vrsta jabuka u svijetu. Najpoznatije i najčešće su crveni i zatni delišes, Granny Smith, Mclnosh, gala, Jonathan, idared, elstar. Gdje god se našli na kugli zemaljskoj, uz lokalne sorte vrlo vjerojatno ćete naići i na neku od ovih vrsta, objašnjava dipl. ing. Branimir Dolibašić, nutricionist iz Zagreba. Jabuka se najčešće jede sirova, nastavlja on, međutim, može se i kuhati, peći, fermentirati u jabučno vino, rakiju ili ocat. Gotovo je nemoguće naći sušenu jabuku na našim policama, koja je idealan međuobrok, koji može zamijeniti razne šećerne i nutritivne praznine kod djece i odraslih, kao što je to nekad bilo pravilo.

Prehrambeno vrijedni, slatki i ukusni dehidrirani listići jabuke zamijenjeni su slanim i slatkim grickalicama, koje u zamjenu za povoljnu cijenu nude maksimum saharoze, hidrogeniziranih masti i škroba - objasnio je Dolibašić dodajući kako je jabuka, unatoč drukčijoj medijskoj slici, u proizvodnji i primjeni u SAD-u premašila toliko propagiranu naranču.

Dijabetes u trudnoći

Šećerna bolest (Dijabetes mellitus, DM) je stanje povećane razine šećera (glukoze) u krvi koje uzrokuje različite štetne metaboličke učinke u organizmu. Smatra se da od DM boluje 6% svjetske populacije ljudi između 20 i 79 godina, a očekuje se i porast u slijedećim desetljećima. Porast učestalosti pripisuje se promjenama u načinu života, a najveći je u zemljama u razvoju.


Postoje više stanja povećane razine šećera u organizmu. Najblaži poremećaj je oštećena tolerancija glukoze (OTG) gdje je razina šećera u krvi (glikemija) bazalno uredna, ali poslije obroka prelazi granice normale, ali ne do kriterija za šećernu bolest.

Postoje dva tipa šećerne bolesti: Tip 1 i Tip 2. Tip 2 šećerne bolesti je najčešći i čini 85% ukupne šećerne bolesti. Pojavnost mu raste sa dobi („starački dijabetes") a najočitija mu je povezanost sa prevelikom tjelesnom težinom. Tip 1 šećerne bolesti je puno rjeđi, javlja se u ranijoj životnoj dobi te postoji obiteljsko nakupljanje (genetsko naslijeđe).

Trudnička šećerna bolesti (gestacijski dijabetes, GDM) je stanje povezano sa povišenom razinom šećera u krvi u trudnoći, a koje nosi povećani rizik za pobolijevanje i smrtnost djeteta, a također čini povećani rizik za majku da kasnije u životu razvije šećernu bolest.

Definicija trudničke šećerne bolesti (GDN)


Prema definiciji GDM je dijabetes koji se prvi put javlja ili dijagnosticira u trudnoći. Nastaje zbog povećanih potreba za inzulinom (hormon koji regulira razinu šećera u krvi) posebno u drugoj polovici trudnoće. Zbog nemogućnosti dovoljne sekrecije inzulina dolazi po povećane razine šećera u krvi trudnica. Taj se poremećaj javlja u 3-8% trudnoća. Najznačajniji faktori rizika za pojavu GDM su dob i pretilost trudnice. Rizik za pojavu GDM posebno raste kod trudnica čije majke boluju od Tip 2 šećerne bolesti.

Dijagnoza trudničke šećerne bolesti


Sve do nedavno nisu postojali jedinstveni kriteriji za određivanje GDM. Koristili su se testovi koji se koriste izvan trudnoće no nisu se pokazali dovoljno pouzdanim za otkrivanje svih trudnica sa GDM. Trudnoća predstavlja „drugo stanje" i različita je reakcija organizma na testove opterećenja šećerom (OGTT) koji su standard za otkrivanje šećerne bolesti izvan trudnoće.

Radi točnijeg određivanja šećerne bolesti u trudnoći pokrenuta je međunarodna studija (HAPO) sa ciljem objašnjenja lošijeg ishoda trudnoća koje nisu bile vođene kao GDM ali su po ranijim kriterijima imale povišenu razinu šećera (tzv. Intolerancija glukoze). Na osnovu rezultata preporučili bi se novi kriteriji za dijagnozu GDM.

Važno!

1.            Trudnička šećerna bolest se javlja u 3-8% trudnoća.
2.            Ukoliko se ne liječi značajno se povećava pobolijevanje i smrtnost djece i majki u trudnoći.
3.            U trudnoći je važno održavati optimalne razine šećera u krvi a to se postiže u većini pravilnom prehranom za što je najvažnija informiranost i suradnja trudnice.
4.            Trudnice koje boluju od trudničke šećerne bolesti u kasnijoj dobi češće obolijevaju od dijabetesa Tip 2.

HAPO studija

HAPO studija dala je preporuke za dijagnozu gestacijskog i manifestnog dijabetesa u trudnoći na osnovu razine šećera u venskoj krvi natašte te nakon opterećenja sa 75 grama šećera glukoze (OGTT) i to 1 i 2 sata nakon uzimanja šećera.

Dijagnoza GDM postavlja se ukoliko su povišene jedna ili više vrijednosti šećera:

•             Glukoza u venskoj krvi na tašte 5.1 mmol/L
•             Glukoza 1 sat nakon uzimanja šećera 10.0 mmol/L
•             Glukoza 2 sata nakon uzimanja šećera 8.5 mmol/L

Manifestni dijabetes (onaj koji je postojao od prije trudnoće i neće nestati nakon trudnoće) se dijagnosticira ukoliko je zadovoljen jedan od kriterija:

•             Glukoza u venskoj krvi na tašte >7.1 mmol/L
•             Slučajni nalaz šećera u krvi >11.1 mmol/L
•             Vrijednost HbAlc (pokazuje dugotrajnu povišenu razinu šećera) >6.5%.

Kriteriji koje postavlja HAPO studija su „stroži" od ranijih kriterija i imaju veću osjetljivost i specifičnost od testova koji se koriste izvan trudnoće. U našoj zemlji upravo je u tijeku uvođenje navedenih kriterija HAPO studije kao praksa u praćenju trudnoće.

Važnost otkrivanja šećerne bolest u trudnoći


Smrtnost majki kod manifestnog dijabetesa u trudnoći, porodu i babinju ukoliko se ne liječi je 100-200 puta veća nego u ostalih trudnica. Najčešće umiru zbog krvožilnih i bubrežnih komplikacija. Infekcije mokraćnog sustava su puno češće i ranije dovode do težih oblika bolesti (upala bubrega). Povišeni krvni tlak (hipertenzija u trudnoći) je 5 puta češća u trudnica koje bolju od GDM.

Kod djece su na prvom mjestu anomalije razvoja (najčešće srčane greške) koje su 4 puta češće u trudnica sa šećernom bolesti, prekomjerni rast (tzv. makrosomija), te hiperglikemija i acidoza koja se javlja ne samo kod trudnice već i kod djeteta. Čest je nalaz i povećane količine plodove vode. Sve su to stanja povećanog rizika za plod u trudnoći, porodu ali i nakon poroda. Novorođenče dijabetične trudnice ima često niske razine šećera (prekid dotoka velike količine šećera od majke), ima poremećaj vezan uz nezrelost pluća (respiracijski distres), jetre (hiperbilirubinemija), a kao posljedica poremećaja metabolizma fetusa nalazimo niske razine magnezija i kalcija.

Prekoncepcijska obrada trudnica sa šećernom bolesti


Cilj je ući u trudnoću sa što boljem regulacijom šećera. To je bitno radi smanjenja učestalost spontanih pobačaja te anomalija razvoja. Obrada uključuje uz dobru regulaciju šećera i analizu kardiovaskularnog i bubrežnog sustava uz pregled očne pozadine. Također treba provjeriti funkciju štitnjače te regulirati krvi tlak uz promjenu terapije koja je sigurnija u trudnoći. Treba učiniti kompletnu ginekološku obradu te započeti sa uzimanjem folne kiseline. Trudnica treba biti detaljno upoznata o liječenju jer o tome najviše ovisi uspješan ishod trudnoće.

Praćenje trudnice sa šećernom bolesti


Najvažnije je tijekom trudnoće održavati uredne razine šećera u krvi. Idealne su vrijednosti ispod 5 mmol/L na tašte te manje od 7,8 mmol/L nakon jela. Dijabetičarke trebaju mjeriti 4 do 8 puta dnevno razinu šećera, 1 puta mjesečno odrediti HbAlc. Vrlo je bitan pravilan energetski unos koji se sastoji od 55% ugljikohidrata, 20% proteina te 25% masti. Ukupna količina kalorija ovisi o aktivnosti trudnice i iznosi 1800 kCal ukoliko trudnica mora mirovati te 2100 kCal ukoliko je trudnica umjereno aktivna.

Kod dijabetičarki na inzulinu najbolja se regulacija postiže sa davanjem 4 doze inzulina - iza svakog obroka kratkodjelujući te prije spavanja srednje dugodjelujući inzulin. Većina trudnica koje boluju od GDM srećom se uspijevaju dobro regulirati samo pravilnom prehranom.

Vrlo je važno pojačano ginekološko praćenje komplikacija koje se nadovezuju na prekoncepijsku obradu. Takve trudnoće se vode kao rizične te je bitna suradnja izabranog ginekologa te ginekologa porođajnog odjela. Česte su i kraće hospitalizacije radi što bolje regulacije šećera i otkrivanja komplikacija.

Porod trudnice sa šećernom bolesti


Trudnoća se može dovršiti vaginalno ili carskim rezom. Ukoliko je dobro reguliran dijabetes i nema komplikacija porod dijabetične trudnice može biti vaginalni. Zbog češćih komplikacija, hipertenzije, makrosomije (veliko dijete), kronične fetalne hipoksije, nezrelog ušća sve češće se kod dijabetične trudnice porod dovršava carskim rezom. Preporučuje se hospitalizacija trudnice najčešće u 38. tjednu trudnoće, a porod se planira prije očekivanog termina poroda.

Babinje u trudnice sa šećernom bolesti


Kod trudnica koje boluju od GDM babinje je osjetljivo razdoblje. Babinjače su sklone hipoglikemijama (niskim razinama šećera) jer je došlo do pada hormona iz trudnoće koji su poticali pojačano lučenje inzulina. Bitno je uputiti babinjaču da je pod povećanim rizikom za ponovno javljanje bolesti u idućoj trudnoći a također i razvoju dijabetesa Tip 2 kasnije u životu. Kod dijabetičarki na inzulinu važno je znati da je zbog češćih epizoda hipoglikemije smanjeno lučenje mlijeka. Treba smanjiti doze inzulina poslije poroda da se održe i dalje optimalne razine šećera. Trudnice sa GDM te dijabetesom Tip 2 treba poticati na dojenje jer je ono vezano uz pojačanu potrošnju energije sa gubitkom tjelesne mase. Ne treba naglašavati dobrobit majčinog mlijeka na razvoj novorođenčeta.

Važnost tjelesne aktivnosti za prevenciju i nastanak bolesti

Nema niti jedne medikamentne terapije koja može tako poboljšati i održati zdravlje te osigurati samostalnost i pokretljivost u starijoj životnoj dobi, kao što to može regularna fizička aktivnost i tjelovježba.


Još od prapovijesti, čovjek je bio fizički aktivan. Motivi su stoljećima bili različiti, pa je u početku to bila potreba za preživljavanjem (lov i potraga za hranom).

Prije više od 10.000 godina, pripitomljavanjem životinja, meso i koža se mogla koristiti iz vlastitih izvora, a potreba za lovom je smanjena pa tako i intenzivna fizička aktivnost.

U doba industrijske revolucije 1800-1900 i urbanizacije mijenja se stil života. Otkriven je automobil nakon II Svjetskog rata, dio poslova se počeo obavljati kod kuće, a automobil je zamijenio pješačenje.

1950-tih pojavom televizije, 1970-tih videa ili 1980-tih primjenom kompjutera te 1990-tih otkrićem interneta fizička aktivnost se drastično smanjila i dovela do promjena stila života. Sve više sjedimo, a sve se manje krećemo.

Tako je industrijska i tehnološka revolucija, obrnuto proporcionalno djelovala na našu aktivnost. Slobodno vrijeme koje smo primjenom tehnoloških inovacija stvorili, koristi se nekvalitetno.

To je i doba pojave nekih novih bolesti kao rezultat promijenjenog stila života. Dok je početkom 20-tog stoljeća medicina imala za cilj izliječiti ospice, polio, difteriju, tetanus, gripu, tuberkulozu ili nedostatak vitamina i minerala, u 21. stoljeću najčešće bolesti i uzrok smrtnosti postaju kardiovaskularne bolesti, pretilost, dijabetes tipa 2, osteoporoza i maligne bolesti. Rizik za njihov nastanak pripisuje se promjeni stila života i lošim životnim navikama,pušenju i fizičkoj neaktivnosti. Debljina postaje globalni problem između ostalog baš i zbog neaktivnosti i zahvaća oko 65% muškaraca i 45% žena i čak 22% mladih do 17 god. života. Kod vježbanja od 45-60 minuta dnevno, može se značajno prevenirati nastanak patološke debljine, kod onih s prekomjernom tjelesnom težinom.

Korisni učinci tjelesne aktivnosti


Cilj vježbanja je prije svega uspostava, održavanje i povećanje opsega pokreta i mišićne snage,očuvanje samostalnosti i pokretljivosti. Time se povećava izdržljivost i poboljšava koordinacija i brzina pokreta, održava postura ili prevenira i korigira deformitet. Vježbe pomažu i drugim organskim sustavima u očuvanju i poboljšanju funkcije.

Fizička aktivnost pomaže u prevenciji kroničnih bolesti, prije svega malignoma, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca, osteoporoze, inzulta, jer čini organizam snažnijim i otpornijim na stres, daje energiju i pomaže u očuvanju samostalnosti te smanjenju broja padova i prijeloma u starijoj životnoj dobi.

Ona je jednako važna i u ranom djetinjstvu, kako bi se u kasnim dvadesetim godinama života osigurala što veća koštana masa. Regularna fizička aktivnost pomaže razvoju i očuvanju snažnijih kostiju, mišića, boljoj posturi i balansu, poboljšava opće stanje, koncentraciju, snižava stres i potiče bolju socijalizaciju.

Činjenice potvrđuju da s dobi i neaktivnosti dolazi do gubitka mišićne mase i smanjenja funkcije (sarkopenija) i to čak 60% u dobi iznad 80 godina života.

Poznato je da mirovanje dovodi do 10-15% gubitka mišićne mase tjedno ili 1-3% dnevno. Oslabljen mišić vodi ka oslabljenoj koordinaciji pokreta i povećanoj sklonosti padu.

S godinama snižava se i nivo hormona (hormon rasta, testosteron, estrogen....) koji su uz smanjenu fizičku aktivnost i smanjenje broj živaca koji inerviraju mišiće, preduvjet za slabiju pokretljivost i povećanu sklonost padu. Time je povećana i opasnost od prijeloma koja može imati za ishod funkcionalnu onesposobljenost. U nekih bolesti i stanja ta je opasnost višestruko povećana (osteoporoza, dijabetes, neke metaboličke i endokrinološke bolesti, debljina).

Kod dijabetesa provođenje odgovarajućih vježbi (najbolje uz opterećenje) poboljšava se otpornost na inzulina u dijabetesu tip 2, održavanje zdravog života i tjelovježba smanjuju prekomjernu tjelesnu težinu i nastanak metaboličke bolesti.

Poznato je da pravilna, regularna, fizička aktivnost može prevenirati novu pojavu dijabetesa tip 2 za 30-50%. Rizik nastanka dijabetesa smanjuje se za 6% na svakih 500 kcal izgubljenih tjednom aktivnošću. Tjelovježba i mobilizacija preveniraju nastanak dekubitusa koji je čest kod dijabetesa ali i dugotrajnog mirovanja.

Vježbe imaju i značajno mjesto u prevenciji i liječenju osteoporoze. Regularne vježbe s opterećenjem poboljšavanju mineralnu gustoću kosti i reduciraju nastanak osteoporotičnih prijeloma koji mogu imati za posljedicu i smrtni ishod, kao kod prijeloma kuka. Poznato je da medu osobama starijim od 65 godina, preko 30% njih padne barem jednom godišnje, a 10% tih padova završi prijelomom.

U malignim bolestima (rak dojke i debelog crijeva), smrtnost je manja u onih koji su ostali fizički aktivni. Inaktivnost nije fiziološka i sjedalački način života je povezan sa 17 različitih bolesti od kojih u četvrtine možemo uspješno prevenirati smrtni ishod.

Bolesti srca i krvožilnog sustava u osoba koje su fizički aktivne (>2000 kcal tjedno) smanjuje za 1/3 rizik nastanka infarkta miokarda. Redovito žustro dnevno hodanje može smanjiti rizik kardiovaskularne bolesti do 32%.

Kod fizički neaktivnih muškaraca srednje životne dobi, rizik za inzult se trostruko povećava. Kod fizički aktivnih osoba (>1200 kcal tjedno) raste nivo HDL (dobar kolesterol) a snižava se LDL (loš) kolesterol. Fizička aktivnost normalizira i povišen krvni tlak.

Koji su nam najčešći izgovori za nevježbanje/tjelesnu neaktivnost

Najčešće se pravdamo nedostatkom vremena, ili motivacije (nisam sportski tip, ne mogu ići sam), mislimo da smo prestari za sportske aktivnosti ili nedovoljno zdravi, a u doba recesije i nedostatkom novaca. Svi ovi izgovori nisu opravdani jer se vježbati može u svakoj životnoj dobi i na različite načine a sukladno individualnoj procjeni zdravlja i sposobnosti.

Postoje li kontraindikacije za vježbe - rijetke su apsolutne kontraindikacije za pravilno odabranu odgovarajuću medicinsku gimnastiku.

Kod propisivanja vježbi vodimo se smjernicama i individualnoj procjeni svakog pojedinca. Ipak je potreban poseban oprez ili kontraindikacija kod slijedećih stanja:

-              sve akutne bolesti i stanja kao i epilepsija
-              jake boli nepoznatog uzroka
-              egzacerbacija kroničnih bolesti, tumori
-              teški oblici kardiovaskularnih bolesti (stenokardije, dekompenzirano srce, trom boza)
-              svježi prijelomi

Današnje preporuke za fizičku aktivnost


Često se pogrešno misli da je za očuvanje i poboljšanje tjelesne aktivnosti potrebno puno slobodnog vremena, adekvatan prostor i oprema. Činjenice govore da ne mora biti tako, jer se danas sve više promovira hodanje, trčanje, vožnja biciklom, plivanje ili plesanje kao oblik svakodnevne aktivnosti. Možemo jednostavno koristiti stepenice umjesto lifta ili dugotrajnu šetnju sa psom. Važno je odabrati i aktivnosti koje dozvoljavaju kreativnost, a možemo uključiti i prijatelje što dodatno stimulira i potiče ustrajnost, a smanjuje neaktivnost - poglavito sjedenje pred ekranom.

Barem 30 minuta brzog hoda ili vježbanja dnevno (može biti podijeljeno i u dva dijela), osiguravaju minimalno potrebnu aktivnost za očuvanje zdravlja.

Aerobni trening - što je to?


American College of Sports Medicine definira aerobni trening kao bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koja se izvodi aktiviranjem velikih mišićnih grupa, relativno dugog trajanja (preko 20 minuta) koja je u osnovi cikličkog karaktera, a intenzitet vježbanja bi se trebao kretati od 60-80% maksimalne frekvencije srca izračunate za svakog pojedinca. To je vrijeme potrebno da bi organizam aktivirao enzime odgovorne za pretvaranje masti u energiju. Dakle, tek nakon desetak minuta aerobnog treninga udio masti u proizvodnji energije se povećava na račun smanjenja potrošnje ugljikohidrata tj. glikogena.

Prirodni oblici kretanja kao što su hodanje, trčanje i planinarenje, vožnja biciklom, veslanje i slično te vježbanje na simulatorima kretanja (ergometri, šleperi trake za trčanje i sl.) predstavljaju aerobni trening. Taj oblik treninga ima za cilj poboljšanje ili održanje funkcionalne sposobnosti, a djeluje na poboljšanju rada krvožilnog sustava, snižava tlak, osnažuje mišiće cijelog tijela, popravlja čvrstoću kosti, njihov rast i razvoj, popravlja i psihofizičke sposobnosti pojedinca, a time i snižava stres. Taj učinak se koristi za prevenciju bolesti povezanih s tim stanjima.

„Lijeka" ima

Brojne su studije dokazale da cjeloživotno vježbanje i tjelesna aktivnost sprječava nastanak niza bolesti i oštećenja. Uz pravilnu prehranu i redovitu tjelovježbu smanjujemo rizik za mnoge bolesti, ali i potrebu za uzimanjem lijekova. Značajno utječemo i na bolju kvalitetu života, kako u mladosti, tako i u starijoj životnoj dobi.

Općenito o hemoroidima

Hemoroidalna bolest je najčešća bolest završnog dijela debelog crijeva. Više od 50% ljudi srednje i starije životne dobi imaju povremeno ili trajno probleme uzrokovane povećanim hemoroidima.


Smetnje uzrokovane tom bolešću znatno utječu na kvalitetu života, a u slučaju komplikacija mogu ozbiljno ugroziti zdravlje bolesnika. Higijensko-dijetetske mjere, regulacija stolice i uporaba antihemoroidalnih lijekova ublažava tegobe, ali trajno ne liječi povećane hemoroide. Jedino liječenje kojim se trajno rješava hemoroidalna bolest je kirurški zahvat.

Što su hemoroidi?


Hemoroidalni čvorovi ili jastučići su normalna anatomska struktura smještena u završnom dijelu debelog crijeva - anusu. Najvećim su dijelom građeni od spleta krvnih žila u kojima dolazi u neposredni kontakt arterijska i venska cirkulacija, tzv. arteriovenski šantovi. Karakteristika tih šantova je da nemaju tipičnu građu krvnih žila već, zbog izostanka mišićnog sloja imaju vrlo tanku stjenku lako podložnu ozljedama. Osim krvnih žila gradu hemoroida čini elastično i potporno tkivo te sloj glatke muskulature.

Koja je uloga hemoroida?


U normalnim okolnostima hemoroidi su jedan od mehanizama koji sudjeluju u kontroli kontinencije, naročito pri kontroli tekuće stolice (proljev) i vjetrova. Hemoroidi su prekriveni sluznicom koja posjeduje senzorno tkivo koje nam omogućava razlikovanje formirane stolice, tekuće stolice i vjetrova.

Što je hemoroidalna bolest (povećani hemoroidi)?


Hemoroidalna bolest je bolest modernog doba. Uz genetsku predispoziciju, prehrambene navike i način života su doprinijeli da prema procjenama 50% ljudi srednje i starije životne dobi imaju povremeno ili učestalo tegobe uzrokovane hemoroidalnom bolešću. Povišeni pritisak u zdjelici također može dovesti do povećanih hemoroida, što viđamo kod nekih bolesti zdjeličnih organa i vrlo često u trudnoći. Istraživanja su pokazala da između 20 i 50% trudnica ima problema sa povećanim hemoroidima.

Mehanizam nastanka bolesti je povezan sa insuficijencijom (oslabljenom funkcijom) ventilnog mehanizma unutar arteriovenskog šanfa. Krv dopremljena arterijama, venski dio santa ne može u potpunosti otpremiti dalje u venski dio krvotoka što dovodi do povećanja čvora. S vremenom elastično-potporno i mišićno tkivo tako povećanog hemoroidalnog čvora slabi te se on postupno spušta prema vanjskom otvoru anusa. Fiziološka funkcija hemoroida slabi i javljaju se tipični simptomi bolesti.

Simptomi hemoroidalne bolesti su:


•             Svrbež
•             Perianalni dermatitis
•             Osjećaj pečenja u anusu
•             Tromboza (ugrušak) u hemoroidalnom čvoru
•             Bol, naročito prilikom defekacije (stolice)
•             Upalne promjene hemoroidalnih čvorova
•             Krvarenje
•             Prolaps hemoroida kroz anus

Obzirom na kliničku sliku i veličinu hemoroida bolest se dijeli u četiri stupnja:


I.             stupanj - blago povećan hemoroidalni čvor praćen nekim od simptoma bolesti
II.            stupanj - znatno povećan hemoroidalni čvor koji ne izlazi (ne prolabira) kroz anus
III.           stupanj - povećan hemoroidalni čvor koji prolabira kroz anus ali se može reponirati
IV.           stupanj - prolaps hemoroida kroz anus bez mogućnosti repozicije

Kako se liječi hemoroidalna bolest?


Tegobe uzrokovane povećanim hemoroidima su nešto o čemu se nerado razgovara. Strah od neugodnog pregleda odlaže odlazak liječniku. Posljedica toga je da se bolesnici često javljaju u već poodmakloj fazi bolesti ili s pojavom komplikacija, što otežava i produžuje liječenje.

Uobičajeno je u početku bolesti liječenje započeti konzervativnom terapijom. Sastoji se od higijensko-dijetetskih mjera, regulacije stolice i primjene antihemoroidalnih lijekova (supozitorija i/ili krema). Treba naglasiti da u pravilu takva terapija ublažava simptome ali ne liječi povećane hemoroidalne čvorove. Stoga unatoč konzervativnim mjerama bolest obično napreduje, a smetnje se ponovno javljaju, nerijetko još jačeg intenziteta. Kirurška terapija (operacija) je još uvijek jedina metoda kojom se trajno rješava hemoroidalna bolest.

Postoji nekoliko kirurških (operacijskih) metoda liječenja hemoroidalne bolesti:


•             Klasični operacijski zahvati (npr. operacija po metodi Milligen-Morgan).

Takvim se operacijskim zahvatima trajno rješavaju povećani hemoroidi, ali sama operacija zahtjeva opću ili regionalnu anesteziju, boravak u bolnici 3-4 dana i poslijeoperacijski oporavak koji je u pravilu dugotrajan, neugodan, vrlo bolan i nekomforan za bolesnika. Oporavak može potrajati 3-4 tjedna. Ovi su operacijski zahvati indicirani kod prolapsa hemoroida (uznapredovali III i IV stadij bolesti).

•             Neinvazivni operacijski zahvati (podvezivanje hemoroida gumicama, infrared fotokoagulacija, krioterapija, sklerozacija, laser terapija).

Ovakvi se operacijski zahvati uobičajeno izvode ambulantno. Pogodni su u liječenju hemoroida I i II stupnja. Nedostatak im je što nemaju trajne rezultate već se nakon nekog vremena tegobe vraćaju. Nadalje, nakon takvog tretmana sluznica hemoroida zacjeljuje ožiljkom zbog čega gubi svoju osnovnu zadaću.

•             PPH (Longo metoda, staplerska hemoroidektomia) je novija metoda pogodna za liječenje uznapredovale bolesti. Uobičajeno se primjenjuje u bolničkim uvjetima i u općoj anesteziji.

•             DG HAL-RAR ili doplersko (ultrazvučno) vodeno podvezivanje hemoroidalnih arterija je nova metoda kojom se trajno i uz minimalne postoperativne tegobe liječe povećani hemoroidalni čvorovi. Tijekom ove operacije nema rezanja tkiva te je postoperativno funkcija hemoroidalnog čvora u potpunosti očuvana.

DG HAL-RAR je novija, inventivna kirurška metoda liječenja bolesnih hemoroida, trajno učinkovita kod 90-95% bolesnika. To je najmanje invazivna operacija od svih koje se danas primjenjuju u kirurškom liječenju hemoroidalne bolesti. Osmišljena je tako da rješava uzrok nastanka povećanog čvora. Šavovima koji se postavljaju transanalno, podvežu se arterije koje dovode krv u bolesni hemoroidalni čvor. To se postiže s pomoć doplerske (ultrazvučne) sonde kojom se točno lociraju terminalne (završne) grane hemoroidalnih arterija. Šavovi se postavljaju u završnom dijelu crijeva gdje nema senzornih živaca te je zahvat praktično bezbolan.

Kod viših stupnjeva hemoridaine bolesti (III i IV stupanj) potrebno je uz DG HAL učiniti i transanalnu rektalnu mukopeksiju (RAR). Šavovi za RAR postavljaju se nešto niže nego kod HAL, prema anokutanoj granici, a cilj im je reparacija odnosno rješavanje viška mukoznog tkiva u završnom dijelu debelog crijeva. RAR se isključivo koristi za više stupnjeve bolesti kod prolapsa, tj. ispadanja hemo-roida ili analne sluznice i može uzrokovati nešto duži oporavak od samog HAL. Operacija traje između 30 i 45 minuta, ovisno o broju ogranka arterija, koje je potrebno podvezati i stupnju bolesti odnosno prolapsa. Zahvat se može izvesti u spinalnoj ili intravenskoj anesteziji.

Nakon postoperacijske opservacije, koja traje prosječno 3-4 sata bolesnici odlaze kući. Većina operiranih se vraća na posao za 3-5 dana, iznimno oporavak traje duže. Komplikacije operacije su rijetke i u pravilu nisu teške. Moguće je oskudno krvarenje, osjećaj nelagode, pritiska ili laganih bolova u anusu (u pravilu nestaju uzimanjem oralnih analgetika), također su moguće smetnje s otežanim mokrenjem ili opstipacijom nekoliko dana nakon zahvata.

---------------------------------

Već prije smo pisali o hemoroidima i liječenju na prirodni način, odnosno ublažavanju simptoma hemoroida:
Prirodni lijek za hemoroide
Liječiti hemoroide alternativnim putem
Što su to hemoroidi i kako ih liječiti?
Krumpir i maslinovo ulje kao lijek za hemoroide


ponedjeljak, 8. srpnja 2013.

Lubenica je odlična namirnica za vruće ljetne dane

Dolaskom ljeta na placeve nam stiže i ponuda lubenica. Lubenica je voćka koja najbolje gasi žeđ. Ona osvježava naše tijelo i tijekom najvrućih ljetni dana. I mi smo spomenuli da se radi o voću, no istina je da lubenica spada u povrtne biljke poput tikve i dinje.


Lubenicu prepoznamo po zelenoj boji išaranoj na pruge drugim nijansama zelene boje.

Odličan je izvor vitamina C i A, te kalija i magnezija. Lubenica obiluje vodom, a ima samo 30kcal na 100 grama.

Ljekovita svojstva lubenice


Lubenica u sebi sadrži aktivne tvari koje blagotvorno djeluju na upalna stanja. U njoj pronalazimo i antioksidanse koji štite organizam od slobodnih radikala.

Odlično djeluje na rad bubrega, povećavajući stvaranje urina čime pospješujemo izbacivanje toksina iz tijela.

Lubenica je bogat izvor elemenata koji su važni za zdravlje srca, a to su vitamin A i C, te vitamin B6.

Minerali kalij i magnezij, koji su zastupljeni u lubenici pomažu našem organizmu da regulira krvni tlak.

Pored mesnatog dijela lubenice potrebno je spomenuti i koštice. Naime, koštice nisu štetne kako neki misle, nego baš suprotno. One su bogat izvor magnezija, fosfora, kalija i drugih minerala koji su važni za naš organizam. U istočnoj medicini koštice lubenice se koriste u liječenju, odnosno čišćenju bubrega te u druge medicinske svrhe.

Kao što vidite lubenica je jako zdrava biljka. Više o lubenici pročitajte na sljedećim naslovima:



Super osvježavajući desert koji ne deblja

Donosimo vam odličan recept za osvježenje u ovim ljetnim danima. Jedna jako pozitivna stvar u vezi ovog deserta je to da se od njega nećete udebljati. Naime, radi se o sorbetu. Sorbet je osvježavajući desert koji se lako i brzo priprema, te može poslužiti kao zamjena sladoledu. Prema sladoledu sorbet ima jednu bitnu razliku, a to je da on ne sadrži masnoće, a količina šećera u njemu je u potpunosti pod vašom kontrolom.


Zbog svega gore spomenutog, u ovom desertu možete uživati bez imalo grižnje savjesti.

Za pripremu ovog deserta potrebna je voda, svježe voće i limunov sok.

Iskoristimo sastojke: 2 banane, 25 dkg oguljene i na komadiće nasjeckane dinje, 25 dkg od koštica očišćene lubenice, 25 dkg očišćene i na komadiće nasjeckane breskve, 5 velikih žlica vode i 5 velikih žlica svježe cijeđenog limunovog soka.

Priprema deserta ide na sljedeći način: Voće očistite i ogulite te nasjeckajte na jednake komadiće, pomiješajte u velikoj posudi i stavite u zamrzivač na dva sata. Zaleđeno voće stavite u blender, dodajte vodu i limunov sok te pažljivo sameljite do željene teksture pazeći da ne usitnite previše. Servirajte odmah nakon usitnjavanja u visokim čašama za martini.

Savjet: U ovaj desert po želji možete dodati neke omiljene začine poput lavande, kadulje, cimeta isto tako po želji slobodno ubacite žlicu meda.

Ako ste ljubitelji osebujnijih okusa limunov sok zamijenite votkom koja će sniziti točku ledišta sorbeta koji će na taj način dobiti još nježniju strukturu i potpuniji okus.

Lubenice, trešnje i nektarine za zdravlje kože

Pored upotrebe raznih krema koje štite površinu vaše kože jako je važno i konzumiranje pravih namirnica.


Štetan utjecaj sunca na kožu možete donekle izbjeći korištenjem krema, no kožu je potrebno njegovati i iznutra. Pokušajte neke od spomenutih voćki.

Lubenica je odlično ljetno osvježenje koje pored tog osvježavajućeg djelovanja na organizam ima jako pozitivno djelovanje na zdravlje vaše kože. Veliki postotak vode koji lubenica sadrži, i likopena koji se pronalazi u ovoj voćki pomažu koži da ostane glatka i zategnuta.

Konzumiranjem trešanja vi uklanjate natečenosti na tijelu te bore sa kože. Sastojci koji su zaslužni za to su melatonin i antocijanin.

Nektarine su voćke bogate likopenom, bakrom, niacinom i vitaminima A, C i E. Ova tri vitamina su odlični borci protiv upala, te smanjuju razinu slobodnih radikala što dovodi do ljepšeg i zdravijeg stanja kože na tijelu.

Čaj za čišćenje bubrega

Ovom prilikom vam predstavljamo odličan čaj koji će očistiti vaše bubrege. Čaj je dobar za preventivno djelovanje protiv kamenca i nečistoća u bubrezima općenito.


Sastav za pripremu ovog ljekovitog čaja su sljedeće biljke: kopriva, troskot, preslica, medvjetka, korijander, kukuruzna svila i komorač.

Čaj za čišćenje bubrega pripremate tako što ćete jedan prstohvat mješavine spomenutih biljaka preliti sa 2,5 decilitra proključale vode. Sve to pustite da odstoji 2 do 3 minute, te procijedite. Čaj pijte ujutro na tašte, po danu prije ručka i na večer pred spavanje. Pijte čaj u manjim gutljajima, po mogućnosti da ga ne sladite.

Ovaj čaj se koristi kod upale mokraćnih kanala, kod upale mjehura i bubrega te protiv stvaranja kamenca. Također, čaj je dobar i u slučaju prehlađenog mjehura.

nedjelja, 7. srpnja 2013.

Namirnice koje možete sačuvati u posudicama za led

Posudice za led ne moraju biti rezervirane samo za vodu, a samo nekoliko zgodnih ideja može vam uštedjeti novac i vrijeme, ali i potaknuti vašu kulinarsku kreativnost. Donosimo neke namirnice koje možete spremiti u obliku zaleđenih kockica.


SVJEŽE ZAČINSKO BILJE

Miris i blagodati svježeg začinskog bilja poput ružmarina, bosiljka, majčine dušice, peršina i origana možete očuvati na način da ih zamrznete u posudicama za led.

Priprema: Nasjeckajte bilje i stavite u otvore posudice te prelijte s maslinovim uljem i zamrznite. Na ovaj način bilje će ostati svježe tijekom cijele godine, a vama prilikom pripreme jela uštedjeti vrijeme jer zamrznutu kockicu dovoljno je ubaciti u jelo prilikom kuhanja.

PESTO

Omiljeni pesto onaj je od dodataka jelima koji je uvijek poželjno imati u kući, no onaj iz kućne radinosti nema dug vijek trajanja zbog čega je ideja o zamrzavanju idealna.

Priprema: Ostatke pesta jednostavno žlicom prebacite u posudice za led koje ste prethodno premazali maslinovim uljem i zamrznite. Ovaj način uštedjet će vam vrijeme prilikom pripreme jela jer dok se tjestenina skuha, kockice se stignu odmrznut nakon čega ih je dovoljno umiješati u umak.

ČOKOLADA

Miljenica brojnih sladokusaca poželjna je u svakom obliku, a u zamrznutom je posebice zahvalna kada želite ljetni napitak zasladiti s nečim posebnim.

Priprema: Čokoladu sa što većim udjelom kakaa rastopite na pari i dodajte slatko vrhnje ( na 100 g čokolade stavite 100ml slatkog vrhnja) kada se ohladi smjesu prelijte u posudice za led i stavite u zamrzivač. Kockicu možete dodati u mlijeko ili u sladoled, ovu zgodnu ideju posebice će obožavati djeca.

VINO

Par gutljaja vina u boci nikako nije za čuvanje, ali zato ga možete spasiti na način da ga zamrznete.

Priprema: Vino, crno ili bijelo, jednostavno prelijte u posudice za led i zamrznite. Prilikom pripreme koja u svom receptu traže vino u jelo jednostavno ubacite kockicu ili dvije vina.

RAJČICA

Omiljeni ljetni umak možete napraviti u većoj količini i ostatak pospremiti u posudice za led.

Priprema: Rajčice skuhajte u kipućoj vodi i ogulite im kožu te ih izmiksajte u blenderu, dodajte malo šećera, soli i po želji bosiljak. Kratko prokuhajte i ohladite te prelijte u posudice za led. U dinstano povrće jednostavno ubacite par kockica umaka ili ih dodajte u tjesteninu.

KELJ ILI BROKULA

Svježe povrće koje nam nije nadohvat ruke tijekom cijele godine jednostavno zaledite. Ovo je izvrsna ideja za jutarnje zdrave napitke koje uz sezonsko povrće i voće možete obogatiti i onim hranjivim koje trenutno nije u ponudi na tržnicama.

Priprema: Operite povrće i narežite ga na sitne komadiće te kratko blanširajte, a kada se ohladi stavite ga u posudice za led i nakapajte s vodom.

SEZONSKO VOĆE

Domaće voće poput jagoda, malina, ribizla svježim se može naći samo u jeku sezone. Kockice s voćem izvrstan su dodatak sladoledu, pudingu ili osvježavajućim napicima poput koktela, limunade ili vitaminske vode.

Priprema: Operite svježe voće i narežite ga na kockice i stavite u posudice za led. Prelijte ga s vodom i zamrznite.

Čudotvorne koštice: Srce voća koje treba češće jesti

Sjajan okus i miris, te sočan plod obavijen svijetlo-narančastom korom čine marelicu jednom od najpoželjnijih ljetnih voćki. Sastavljena od 77% vode i visoke nutritivne vrijednosti marelica je jedan od najljekovitijih plodova, no ono po čemu se posebno izdvaja je njezino srce - malena ukusna i blagotvorna koštica.


Marelice sadrže velike količine kalija i natrija koji su pogodni za snižavanje krvnog tlaka i odlični u prevenciji kod kardiovaskularnih bolesti. Na zdravlje srca izuzetno povoljan efekt ima i visok sadržaj beta-karotena i likopena.

Vitamin A kojim marelica obiluje je snažan antioksidans koji štiti stanice i tkivo od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima koji nastaju kao posljedica izlaganja organizma različitim štetnim utjecajima.

Marelice su i odličan izvor biljnih vlakana, koja povoljno utječu na probavni trakt te su dobra prevencija protiv konstipacije ili pojave bolesti kao što je divertikuloza. Zahvaljujući celulozi i pektinima služe kao blagi laksativ.

Sočan plod se posebno preporučuje anemičnim osobama zbog visokog sadržaja željeza. Svježi sok od marelice koristi se kao lijek kod groznice i kožnih bolesti, rashlađuje i ubrzava metabolizam.

Unatoč nutritivno bogatom sastavu samog ploda srce marelice ipak je koštica. Izuzetno ljekovite koštice koje okusom podsjećaju na gorki badem najbogatiji su izvor vitamina B17 za koji neki medicinski stručnjaci i neovisni biolozi smatraju da pomaže u liječenju zloćudnih bolesti.

Koštice marelice vrlo su hranjive jer sadrže esencijalne masnoće i aminokiseline, kao i obilje vitamina i minerala. Posebne su i po vrlo rijetkom vitaminu B17 kojim je, zbog upotrebe rafiniranih namirnica, ljudska prehrana osiromašena i koji je u organizam nužno unositi svakodnevno.

No, s košticama marelice treba biti umjeren, spoj amigdalina (vitamina B17) kojem se i pripisuje antikancerogeno djelovanje u većim količinama može biti toksičan. Stručnjaci preporučuju 6 do 10 sjemenki marelice dnevno.

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

Popularni postovi ovaj tjedan